Danilo

Danilo kod Šibenika jedno je od ključnih prapovijesnih nalazišta istočne obale Jadrana. Po Danilu-Bitinju u Danilskom polju nazvana je danilska kultura, jedna od glavnih srednjoneolitičkih kultura Dalmacije. Hrvatska enciklopedija navodi da su na Bitinju utvrđeni tragovi neolitičkog naselja, s keramikom te kremenim i koštanim izrađevinama.

Muzej grada Šibenika datira danilske ritone, pronađene pedesetih godina 20. stoljeća, u raspon otprilike 5300. do 4900. godine prije Krista. Ritoni su posude neobična oblika. Starija literatura često ih veže uz obred, ali namjena nije zatvoreno pitanje. Novije analize ostataka na stijenkama otvaraju i mogućnost veze s preradom mlijeka.

Rad objavljen 2018. u časopisu PLOS ONE, na čelu sa Sarah B. McClure, na keramici s Pokrovnika i Danila-Bitinja prepoznaje tragove mliječnih masti, a na dijelu srednjoneolitičkih posuda ostatke koje autori tumače kao pokazatelj fermentiranih mliječnih proizvoda, uključujući sir, oko 5200. godine prije Krista. Riječ je o kemijskom tumačenju, ne o sačuvanom siru. Danilo je udaljen oko 15 kilometara od Šibenika.

Neolitički Bitinj nije isto što i brežuljak Gradina. Hrvatska enciklopedija na Gradini smješta Rider, središte prapovijesne zajednice Ridita, koja za rimske uprave postaje municipium Riditarum. Danilo je zato višeslojni krajolik: neolitik, kasnija prapovijest, Riditi i rimsko naselje. Bitinj nije tipična gradina. Gradina i Rider daju prostoru i tu, mlađu dimenziju. Fotografija prikazuje zid na uzvisini, ne neolitičko naselje u polju.