Srednja Dalmacija
Gradina iznad Turske peći
iznad Turske pećine i sv. Roka, Jesenice
Točno iznad župne crkve sv. Roka u Jesenicama, u stijeni Primorske kose, Škobalj opisuje Tursku peć (1970., sl. 95). Otvor je visok i širok, pregrađen zidom od kamena s vapnenim mortom, ne u cijeloj visini. Pećina je duga oko 35 m, sprijeda visoka oko 6 m. Predaja da su je Turci zazidali za stražu nije dokaz. Mort sam po sebi ne datira zid.
Nešto zapadnije i niže manja je pećina s dva otvora (sl. 96). Škobalj je uspoređuje s eremitažama kod sv. Jere na Marjanu, ali kaže da joj po obliku nisu slične jer je široka i otvorena. Usporedba nije identifikacija.
Točno iznad pećine gradina je dvostruki vijugavi zid koji zatvara vrh klisure, dug 35 m i širok do 17 m (sl. 97). Gomila je s vanjske strane, na zapadu mnogo veća, a prema istoku sve manja. Škobalj ne vjeruje da je to samo srušeni zid. Ulaza ne vidi. Čitanje da je gradina žrtvište, uz Reinacha i Fialu, njegova je hipoteza, ne nalaz.
Tugare je zovu Barića gradinom, zbog obližnjih kuća i ograda. U Jesenicama samo Gradina. Pećinu zovu Turska peć ili Pećina. Značka je na gradini, ne na ulazu u pećinu. Jedna rečenica prepisa o tome kako je zapadna gomila dodana zidu nejasna je, pa je ne rekonstruiramo.