Ne kradu samo stare predmete, nego i našu povijest: ilegalni detektoraši uništavaju arheološku baštinu Hrvatske

Na padinama dalmatinskih planina, među ostacima prapovijesnih gradina, u kamenim gomilama i na mjestima nekadašnjih naselja, još uvijek leže tragovi života ljudi koji su ove prostore nastanjivali prije nekoliko tisuća godina. Neki od tih tragova možda nikada neće biti znanstveno istraženi. Ne zato što ih arheolozi nisu uspjeli pronaći, nego zato što će ih netko prije njih iskopati, odnijeti i zauvijek izbrisati njihov izvorni kontekst.

Ilegalno traganje za arheološkim predmetima, osobito uz pomoć detektora metala, ozbiljna je prijetnja kulturnoj baštini Hrvatske. Takve se aktivnosti ponekad prikazuju kao bezazlen hobi ili potraga za blagom, ali posljedice neovlaštenih iskapanja mogu biti nepopravljive. Hrvatska, a osobito Dalmacija, iznimno je bogata lokalitetima, od prapovijesnih naselja i ilirskih nekropola do antičkih gradova, rimskih prometnica i srednjovjekovnih utvrda. Velik dio te baštine još nije sustavno istražen, pa svaki neovlašteni zahvat u arheološki sloj može značiti gubitak podataka koje više nikada nećemo moći rekonstruirati.

Najveća šteta nije ukradeni predmet, nego izgubljena priča

Brončana fibula, kopča kojom se prije dvije i pol tisuće godina pričvršćivala odjeća, može otkriti mnogo više od vlastite starosti i izgleda ako je pronađena tijekom stručnog istraživanja. Njezin točan položaj u grobu, odnos prema drugim predmetima, ostacima pokojnika i okolnim slojevima zemlje pomaže utvrditi pogrebne običaje, društveni položaj pojedinca, trgovačke veze, kronologiju nalazišta i kulturne utjecaje koji su oblikovali neku davnu zajednicu.

Kada netko isti predmet izvuče iz zemlje bez stručnog dokumentiranja, velik dio tih informacija nestaje. Predmet možda ostane sačuvan, ali njegova priča postaje nepotpuna. U arheologiji nije važno samo što je pronađeno, nego i gdje, kako i u kakvom je odnosu prema svemu ostalome. Još su teže posljedice kada ilegalni tragači raskopavaju grobne gomile, oštećuju zidove, premještaju kamenje ili narušavaju netaknute slojeve: tada ne nestaju samo pojedini nalazi, nego i mogućnost budućeg znanstvenog istraživanja.

Mnogi tako izdvojeni predmeti nemaju veliku tržišnu vrijednost. Novčić, kopča ili ulomak metala kolekcionaru možda vrijede nekoliko desetaka eura, dok je njihov znanstveni značaj, u izvornom kontekstu, mogao biti neusporedivo veći. Ono što je pojedincu sitna zarada, za znanost i društvo može biti nenadoknadiv gubitak.

Hrvatski zakon je jasan: kazne idu u tisuće eura, a može i zatvor

Prema članku 37. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara zabranjeno je bez prethodnog odobrenja Ministarstva kulture i medija pretraživati arheološke zone, nalazišta i područja pojedinačnih nalaza radi pronalaženja arheoloških predmeta. Zabrana obuhvaća evidentirana nalazišta i područja za koja se pretpostavlja da sadržavaju arheološku baštinu, uključujući podvodne lokalitete. Zakon izričito zabranjuje korištenje detektora metala, bočnih sonara i sličnih uređaja u tu svrhu bez odobrenja.

Posjedovanje detektora metala nije samo po sebi zabranjeno. Zabranjena je njegova uporaba za neovlašteno pronalaženje arheološke baštine. Ni dopuštenje vlasnika privatnog zemljišta ne zamjenjuje zakonom propisano odobrenje za arheološka istraživanja.

Za kršenje tih odredbi članak 120. predviđa novčane kazne te oduzimanje opreme i nalaza.

Članci 319. i 320. Kaznenog zakona propisuju kaznena djela povezana s oštećenjem kulturnih dobara, neovlaštenim istraživačkim radovima i prisvajanjem kulturnih predmeta. Ovisno o okolnostima, moguća je kazna zatvora do tri godine, a za teže oblike od šest mjeseci do pet godina.

Članak 66. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kaže da je pokretna stvar za koju se pretpostavlja da ima svojstva kulturnog dobra, a nalazi se ili se pronađe u zemlji, moru ili vodi, vlasništvo Republike Hrvatske. Ne može se jednostavno prisvojiti. Tko je prvi pronašao arheološki predmet, time nije postao njegov vlasnik niti ga smije prodati.

To se događa i u Hrvatskoj: gotovo 1.400 predmeta

Policijska uprava vukovarsko-srijemska objavila je 14. listopada 2026. rezultate kriminalističkog istraživanja protiv troje osumnjičenih za nedozvoljeno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje kulturnog dobra. Policija ih je 12. listopada zatekla kako na području Negoslavaca detektorima metala, bez odobrenja, pretražuju arheološko nalazište. Naknadnim pretragama pronađeno je i privremeno oduzeto gotovo 1.400 arheoloških predmeta, među kojima novčići, ulomci nakita i drugi nalazi. Konzervatorska služba potvrdila je da potječu iz rimskog razdoblja i srednjeg vijeka te da imaju svojstvo kulturnog dobra Republike Hrvatske. Najavljena je kaznena prijava.

I Dalmacija ima svoje primjere. Prema izvješću Ravnateljstva policije iz svibnja 2023., tijekom akcije Pandora VII utvrđena je devastacija nalazišta na dvije lokacije u nadležnosti Policijske uprave zadarske, a kazneno su prijavljene četiri osobe. Na području Policijske uprave šibensko-kninske policija je uočila internetsku ponudu predmeta koji imaju svojstvo kulturnih dobara i pokrenula provjere. U Hrvatskoj je u toj akciji oduzeto 2.007 kulturnih predmeta i četiri detektora metala.

Interpol i Europol: deseci uhićenih, deseci tisuća predmeta

Ilegalna trgovina kulturnim dobrima odavno prelazi lokalne okvire. Predmeti završavaju u privatnim zbirkama, na internetskim oglasima, kod posrednika ili na tržištu antikviteta, često bez vjerodostojnih podataka o podrijetlu. Operacija Pandora IX, provedena 2024., a objavljena u svibnju 2025., pokazuje razmjer. Koordinirala ju je španjolska Civilna garda, uz Interpol, Europol i Svjetsku carinsku organizaciju, a sudjelovala su tijela iz 23 države.

Među zaplijenjenim predmetima bili su arheološki nalazi, novčići, umjetnine i drugi predmeti kulturne vrijednosti. Talijanski karabinjeri u jednoj su istrazi, prema Interpolovu izvješću, zaplijenili više od 300 predmeta: antički novac, metalne i keramičke ulomke te vrhove strijela i kopalja iz rimskog i punskog razdoblja, ponuđene na internetu. Italija ima i postrojbu Carabinieri Tutela Patrimonio Culturale, koja istražuje ilegalna iskapanja, krađe, krijumčarenje, krivotvorenje i nezakonitu trgovinu te nadzire ugrožene lokalitete.

U Engleskoj i Walesu Portable Antiquities Scheme omogućuje stručno evidentiranje predmeta koje pronađu građani, pa i legalni korisnici detektora, uz jasna ograničenja. Nalaz koji ima status blaga mora se prijaviti u roku od 14 dana. Interpol nudi i besplatnu aplikaciju ID-Art za provjeru predmeta u bazi ukradenih umjetnina te za prijavu ugroženog lokaliteta ili ilegalnog iskapanja. Zaštita baštine nije samo posao muzeja i arheologa, nego i policije, carine, pravosuđa i građana.

Vidite raskopanu gradinu ili gomilu? Prijavite policiji

Hrvatska ima tisuće mjesta s arheološkim potencijalom, mnoga na teško pristupačnim područjima koja konzervatori, arheolozi i policija ne mogu neprekidno nadzirati. Zato je uloga ljudi koji tim prostorom prolaze presudna. Planinari, izletnici, lovci i poljoprivrednici često prvi vide sumnjivu aktivnost na gradini ili gomili.

Ako netko bez vidljivog stručnog nadzora kopa, koristi detektor metala, razmiče kamenje s grobne gomile ili odnosi predmete, o tome treba obavijestiti nadležne službe. Ne morate sami prosuditi je li riječ o kaznenom djelu. Sumnju prijavite pozivom na 192, osobno u najbližoj policijskoj postaji ili pisanim putem. Navedite mjesto i vrijeme te, ako to možete bez ugrožavanja vlastite sigurnosti, priložite fotografiju.

Nemojte se sukobljavati sa sumnjivim osobama, sami prekapati oštećeni lokalitet niti premještati moguće nalaze. Nemojte javno objavljivati točne položaje neistraženih nalazišta: takav podatak može privući nove ilegalne tragače. Oštećenje možete prijaviti i konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture i medija.

Isto vrijedi za slučajan nalaz. Ako tijekom šetnje ili radova naiđete na predmet koji bi mogao imati arheološku vrijednost, ne kopajte dalje, ne čistite ga i ne nosite ga kao suvenir. Javite nadležnoj konzervatorskoj službi i slijedite njezine upute.

Naša povijest nema rezervne primjerke

Portal Delmati približava javnosti prapovijesnu i antičku baštinu istočnog Jadrana, osobito svijet ilirskih naroda, njihovih gradina, naselja i nekropola. Što tu baštinu bolje upoznajemo, to je jasnije koliko toga još ne znamo. U kamenim gomilama i arheološkim slojevima možda leže odgovori o životu, običajima i sudbinama zajednica koje su ovdje živjele davno prije nas. Ti odgovori mogu nestati prije nego što ih itko pročita.

Kratkoročna korist pojedinca ne smije biti važnija od tisućljetne povijesti ovih prostora. Namjerno uništavanje lokaliteta radi zarade ili privatne zbirke nema opravdanja. Zakoni nisu dovoljni ako nema nadzora, istrage nezakonite trgovine, obrazovanja javnosti i prijave sumnjivih radova. Čuvati baštinu ne znači zabraniti ljudima da upoznaju prošlost. Znači ostaviti je dostupnom svima, a ne samo onome tko je spreman prisvojiti ostatke.

Predmet koji nestane možda će se jednog dana pronaći i vratiti. Kad se uništi njegov izvorni kontekst, gubitak je često konačan. Naša povijest nema rezervne primjerke. Ako posumnjate na ilegalna iskapanja ili na trgovinu nezakonito pribavljenim nalazima, prijavite to policiji. Baština koju smo naslijedili nije samo naša. Dugujemo je i onima koji dolaze.