Cesta bi mogla devastirati senzacionalni arheološki lokalitet u Dalmatinskoj zagori! "Ovakvo što još nije poznato i šire od Hrvatske"

Antički Rim je u nekoliko stotina godina pokorio cijelo Sredozemlje i svoje granice uspostavio na tri kontinenta. Ipak, iako su Rimu nalazila "ispred nosa", ovom carstvu najviše je glavobolje zadala istočna strana Jadrana, točnije narodi koji su na njoj živjeli. Ilirsko pleme Delmati srčano su se borili s moćnim osvajačem od 156. godine prije Krista do 9. godine nakon Krista kada je slomljen Batonov ustanak, događaj koji će rimski kroničari opisati kao najopasniji rat nakon Punskih ratova. Nakon toga Rimljani uspostavljaju uspostavljaju svoje vojne logore kod Trilja - Tilurium, te Burnum kod sela Ivoševci kraj Kistanja u šibenskom kraju. Gradnjom ovih logora i njihovim spajanjem slama se "kičma" lokalnom stanovništvu u mogućnosti bilo kakvog daljnjeg otpora, te su se naši prekomorski susjedi pobrinuli da Iliri postanu vrijedni podanici carstva. I ne samo to, Ilirija je nakon "pacifikacije" dala i istaknute careve među kojima je nama najpoznatiji Dioklecijan. Nakon što su Rimljani pokorili naša područja, preživjeli ilirski ratnici šalju se na daleke frontove poput Engleske, Galije ili Germanije, a malo tko od njih se vratio kućama. Preostalo autohtono stanovništvo postupno se miješa s Latinima, gubeći spomen na svoju slavnu prošlost. Delmati su samo jedan od brojnih ilirskih naroda koji je živio na području od današnje Slovenije do Albanije, od Jadrana do Save. Ilirsku moć prvi su pokazali Liburni koji su jedno vrijeme prvog dijela prvog tisućljeća prije Krista bili apsolutni vladari Jadrana te su vladali područjem sve do Krfa, od kuda su ih potom protjerali Grci. Rimljani su tek pokoravanjem Liburna i "prisvajanjem" njihovog načina gradnje brodova postali pomorska sila. Svoje slavne dane Ilirija je doživjela za vrijeme dominacije i moći plemena Ardijejaca. Legende o ilirskoj kraljici Teuti i danas žive u Dalmaciji i Crnoj Gori, a malo kome je poznata činjenica da s ovih prostora dolazi ilirski vojskovođa koji je svojim sposobnostima ostao zapisan u svjetskom povijesti - Demetrije Hvaranin.

Sve ovo tek su crtice bogate povijesti naroda čija je prošlost neshvatljivo malo zastupljena u hrvatskim školama, donekle i u znanstvenom diskursu, uz vrijedne iznimke.

Moj interes sa Ilirima krenuo je sasvim slučajno, dok sam radio reportažu o ilirskim gradinama i gomilama s arheologinjom Majom Vidović na brdu Perun.

Prvi doticaj s pojmovima "gradina" i "gomila" imao još kao dijete kada je otac čitao Škobaljevu "Obredne gomile Dalmacije", no nakon spomenute reportaže s Majom želio sam učiti više. Uživao sam slušajući gostovanja pokojnog Marina Zaninovića, velikog hrvatskog arheologa, u radio emisiji "Povijest četvrtkom" jer je s velikim entuzijazmom govorio o slavnoj ilirskoj prošlosti. Naravno, nakon radio emisija uslijedilo čitanje stručne literature.

No tek nakon što sam odgledao nekoliko emisija na YouTube kanalu "Arheo Balkan" shvatio sam da se želim okušati u ovoj formi približavanja javnosti nepravedno zapostavljene ilirske tematike.

Nije bilo puno dvojbe gdje prvo da krenem. Iako na papiru imam brojne ideje, sila (ne)prilika sama je "odabrala" prvu destinaciju i prvog domaćina. Naime, posjetio sam velikog borca za očuvanje kulturne baštine, velikog lokalpatriota, Marija Kozinu iz sela Velić u triljskom kraju.

U nastavku pogledajte prvu epizodu serijala "Ilirija" koja vas vodi u Velić.

U društvu Marija Kozine proveo sam cijelo subotnje poslijepodne. Koračali smo preko ilirskih gomila i gradina, pratili tragove antičkih cesta s jasno vidljivim kolotrazima, stajali uz ostatke starokršćanskih memorija i bazilike, penjali se na srednjovjekovnu kulu s koje puca pogled na cijelu Cetinsku krajinu. Kozina, strastveni poznavatelj i neumorni zagovornik zaštite lokalne baštine, posljednjih je godina s prijateljima i uz potporu struke sustavno bilježio i dokumentirao nalazišta – od LIDAR snimanja do terenskih obilazaka – i upozorio na prijetnje planirane prometnice koja prijeti da trajno uništi ovo iznimno područje.