Što krije spektakularna ilirska gradina Mitruša? Obišli smo tri muzeja i krenuli tragovima moćnih plemena doline Neretve i Hercegovine

U sedmoj epizodi "Ilirije" YouTube kanala "Ilirske kronike" tema je dolina Neretve i južna Hercegovina. Epizoda prikazuje čak tri muzeja na ovom području, a najzanimljiviji dio videa je odlazak na Mitrušu, spektakularnu gradinu uz hrvatsko-bosanskohercegovačku granicu koju su u stoljećima prije Krista izgradili pripadnici autohtonog stanovništva. Iako je neistražena, njena veličina upućuje na njen značaj. Na kraju videa opisuje se visoravan sela Vidonje, u neumskom zaleđu, gdje i danas postoji više od 100 gomila, od kojih su neke vrlo impresivne te najmanje šest gradina. Uz domaćine u svakome od muzeja, u videu gostuju arheologinja Maja Miše s University Collage London, ali i Markica Vuica, veliki zaljubljenik u povijesnu baštinu doline Neretve.

U srcu doline Neretve, u mjestu Vid, smješten je Muzej Narona – jedinstveni arheološki muzej u Hrvatskoj i jedan od rijetkih u Europi koji je izgrađen in situ, točno na mjestu gdje su pronađeni ostaci antičkog grada Narone. Upravo ta autentičnost daje mu posebnu vrijednost jer posjetitelj ne gleda povijest u vitrini, nego doslovno stoji na prostoru gdje se ona odvijala.

Kroz muzej nas je provela Ana Taslak Prusac, djelatnica jedinog hrvatskog in situ muzeja, približavajući nam priču o Naroni – nekadašnjem važnom rimskom administrativnom i trgovačkom središtu koje je svoj vrhunac doživjelo u razdoblju od 1. stoljeća prije Krista do 3. stoljeća poslije Krista. Središnji dio muzeja čini Augusteum, hram posvećen prvom rimskom caru Augustu, u kojem je pronađena iznimno vrijedna zbirka od čak sedamnaest mramornih kipova careva i članova carske obitelji. Među njima se ističe monumentalni kip cara Augusta, ali i kipovi Livije, Tiberija, Drusa i drugih članova julijevsko-klaudijevske dinastije. Posebno je zanimljivo da su kipovi pronađeni bez glava, što upućuje na moguće političke promjene i uklanjanje carskih prikaza u određenim povijesnim trenucima.

Jedna od najfascinantnijih priča vezana uz Muzej Narona upravo je način na koji su kipovi otkriveni. Naime, dugo vremena nalazili su se ispod obične štale u Vidu. Sustavna arheološka istraživanja započela su 1990-ih godina pod vodstvom poznatog arheologa Emilija Marina, koji je kasnije postao i prvi ravnatelj muzeja. Upravo su njegova istraživanja dovela do otkrića Augusteuma i spektakularnih nalaza, nakon čega je štala uklonjena, a prostor pretvoren u suvremeni muzejski kompleks koji je danas ponos hrvatske arheologije.

Današnji postav muzeja obuhvaća brojne vrijedne eksponate: osim monumentalnih kipova, tu su i reljefi, natpisi, novac, keramički predmeti, dijelovi arhitekture te svakodnevni uporabni predmeti koji svjedoče o životu u antičkoj Naroni. Muzej danas djeluje pod vodstvom stručnog tima, a kroz godine su u njegovu razvoju sudjelovali brojni kustosi i arheolozi koji kontinuirano rade na istraživanju i interpretaciji nalazišta.

Posebno je zanimljiva činjenica da je do danas istraženo manje od pet posto antičke Narone, što jasno govori koliko se još bogatstva skriva ispod površine. Daljnja istraživanja mogla bi donijeti niz novih otkrića koja bi dodatno rasvijetlila život ovog važnog rimskog središta.

Šetnja Vidom dodatno potvrđuje koliko je antička baština prisutna u svakodnevnom životu. Gotovo svaka kuća u neposrednoj blizini muzeja u svojim pročeljima ima ugrađene rimske elemente – od nadgrobnih stela i reljefa do dijelova lukova i arhitektonske plastike. Ti su fragmenti stoljećima korišteni kao građevinski materijal, a danas predstavljaju svojevrsni otvoreni muzej na svakom koraku.

Ana Taslak Prusac za Dalmaciju Danas najavila je i važan iskorak u daljnjem razvoju muzeja – na 30. obljetnicu njegova otvorenja planira se svečano otvorenje novog lapidarija, koji će omogućiti još kvalitetniju prezentaciju kamenih spomenika i dodatno obogatiti ionako impresivnu priču o Naroni.