Gdje se nalazio Delminij, središte drevnih Delmata? Gradina Lib jedna je od glavnih pretpostavki, ali konačnog odgovora još nema

Delminij je jedno od najvažnijih naselja u povijesti Delmata, naroda po kojem je Dalmacija dobila ime. Antički izvori opisuju njegovu obranu od rimskih legija i razaranje sredinom 2. stoljeća prije Krista, ali njegova točna lokacija ni danas nije pouzdano utvrđena. Među najvažnijim kandidatima ističe se gradina Lib iznad Duvanjskog polja, no arheolozi razmatraju i druge položaje na području današnjeg Tomislavgrada.

Delminij – naselje koje je ostavilo ime u povijesti Dalmacije

Među brojnim prapovijesnim utvrđenim naseljima na području nekadašnje Ilirije posebno mjesto zauzima Delminij (Delminium), naselje koje antički pisci povezuju s političkim i vojnim središtem Delmata, jedne od najvažnijih zajednica istočnojadranskog prostora u posljednjim stoljećima prije rimske vlasti. Delminij se u povijesnim izvorima pojavljuje pod različitim oblicima imena, među kojima su Dalmion, Delmion i Delminium. Njegovo značenje daleko nadilazi povijest jednoga naselja jer se uz njegovo ime povezuje i naziv Delmata, od kojeg je poslije izvedeno ime rimske provincije Dalmacije.

O Delminiju su pisali grčki i rimski autori, među kojima se posebno ističu Strabon, Apijan Aleksandrijski, Flor i Klaudije Ptolemej. Njihovi zapisi predstavljaju najvažnije pisane izvore za razumijevanje uloge Delminija u vrijeme sukoba Delmata s Rimskom Republikom. Međutim, ti autori nisu ostavili dovoljno precizne zemljopisne podatke koji bi omogućili nedvojbenu identifikaciju njegova položaja.

Znanstvena istraživanja tijekom posljednjih stotinjak godina najveći su dio pozornosti usmjerila na prostor Duvanjskog polja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini. Ondje su dokumentirane brojne prapovijesne gradine, naselja i grobni nalazi koji svjedoče o dugotrajnoj naseljenosti i važnosti tog područja. Iako u znanstvenoj literaturi prevladava mišljenje da Delminij treba tražiti upravo na širem duvanjskom području, njegov točan položaj ostaje otvoreno pitanje.

Je li Delminij doista bio glavni grad svih Delmata?

Delminij se u popularnoj literaturi često opisuje kao glavni grad Delmata. Takva je formulacija razumljiva zbog njegove uloge u antičkim izvorima, ali je treba promatrati s određenim oprezom. Delmati nisu bili jedinstvena država organizirana prema rimskom ili današnjem administrativnom modelu, nego zajednica više lokalnih skupina povezanih političkim, vojnim, gospodarskim i kulturnim odnosima.

Njihovo se područje tijekom vremena mijenjalo, a obuhvaćalo je dijelove današnje Dalmacije i zapadne Bosne i Hercegovine. Duvanjsko, Livanjsko i Glamočko polje pripadali su važnom prostoru njihova ranijeg razvoja, dok se njihov utjecaj postupno proširio prema Sinjskom i Imotskom polju te jadranskoj obali. Delmati su se tijekom 2. stoljeća prije Krista sukobljavali sa susjednim zajednicama, grčkim gradovima i Rimljanima, a upravo su ti sukobi omogućili da se njihovo ime češće pojavljuje u pisanim izvorima.

Povjesničari danas upozoravaju da Delminij nije nužno bio stalno političko središte svih delmatskih zajednica. Moguće je da je imao vodeću ulogu u određenom razdoblju ili da je predstavljao središte jedne od najutjecajnijih skupina unutar šireg delmatskog saveza. Njegova iznimna važnost ipak je potvrđena činjenicom da su se upravo ondje, prema Apijanovu opisu, delmatske snage okupile tijekom rimskog vojnog pohoda.

Rimski pohod 156. godine prije Krista: Delminij je pružio snažan otpor

Najpoznatiji događaji povezani s Delminijem zbili su se 156. i 155. godine prije Krista, tijekom jednog od prvih velikih rimskih ratova protiv Delmata. Rim je vojnu intervenciju pokrenuo nakon sukoba Delmata sa zajednicama koje su bile pod rimskom zaštitom te neuspješnih diplomatskih pokušaja rješavanja sporova.

Godine 156. prije Krista rimski konzul Gaj Marcije Figul (Gaius Marcius Figulus) poveo je vojsku protiv Delmata. Prema Apijanovu izvještaju, rimske su snage u početku pretrpjele ozbiljan neuspjeh, a Delmati su ih potisnuli prema rijeci Neretvi. Nakon pregrupiranja Rimljani su nastavili napredovanje i približili se Delminiju, u kojem su se okupili ratnici iz više delmatskih naselja.

Apijan ističe da je Delminij bio smješten na teško pristupačnom uzvišenju, zbog čega Rimljani nisu mogli učinkovito upotrijebiti svoju opsadnu opremu. Figul je zato najprije napao druga, slabije branjena naselja, a zatim se ponovno usmjerio prema glavnoj utvrdi. U pokušaju njezina osvajanja Rimljani su iz bacačkih naprava ispaljivali zapaljive projektile izrađene od drva, lana, smole i sumpora, čime su, prema antičkom piscu, izazvali veliki požar.

Rat se nastavio i sljedeće godine, kada je Publije Kornelije Scipion Nazika (Publius Cornelius Scipio Nasica Corculum) ostvario odlučujuću pobjedu nad Delmatima. Antički izvori razaranje Delminija povezuju s 155. godinom prije Krista. Strabon navodi da je Nasika nekadašnje važno naselje sveo na malo mjesto, dok je okolni prostor pretvoren u pašnjake.

Ipak, važno je naglasiti da raspolažemo prvenstveno rimskim i grčkim opisima tih događaja. Bez arheološki potvrđenog položaja naselja nije moguće precizno rekonstruirati opsadu, obuhvat uništenja ni izgled njegovih obrambenih građevina.

Gradina Lib – jedna od najozbiljnijih pretpostavki

Među položajima koji se najčešće povezuju s predrimskim Delminijem posebno se ističe gradina Lib, smještena na istoimenom uzvišenju iznad sela Borčani i Kongora, približno devet kilometara od današnjeg Tomislavgrada. Lib je prirodno istaknut položaj s kojeg se nadzire velik dio Duvanjskog polja, a u njegovoj okolici nalazi se više prapovijesnih gradina i arheoloških lokaliteta.

Hipotezu o smještaju predrimskog Delminija na Libu zastupao je još krajem 19. i početkom 20. stoljeća arheolog Carl Patsch, jedan od pionira sustavnog istraživanja antičke prošlosti Bosne i Hercegovine. Patsch je na temelju topografskih obilježja, arheoloških nalaza i antičkih pisanih izvora smatrao da upravo taj položaj najbolje odgovara opisu snažno utvrđenog delmatskog središta.

Njegovo je mišljenje poslije podupro arheolog Alojz Benac, koji je istraživao prapovijesne gradine Duvanjskog, Livanjskog i Glamočkog polja. Benac je na temelju arheološko-topografskih istraživanja zaključio da gradinski kompleks na Libu predstavlja posebno važan položaj unutar delmatskog obrambenog sustava. U prilog toj pretpostavci isticao je veličinu lokaliteta, njegovu prirodnu zaštićenost te povezanost s drugim gradinama koje su mogle omogućavati nadzor nad širokim područjem.

Prema tom tumačenju, Lib je mogao imati ulogu središnjeg utvrđenog naselja, dok su druge gradine činile mrežu manjih obrambenih i naseobinskih položaja. Takva prostorna organizacija odgovara poznatim obilježjima prapovijesnog naseljavanja na području dinarskoga krša.

Međutim, postojanje velikog i strateški važnog gradinskog kompleksa samo po sebi nije dokaz da je riječ o Delminiju. Za konačnu identifikaciju potrebni su arheološki nalazi koji bi omogućili pouzdano datiranje pojedinih dijelova naselja i njihovo povezivanje s događajima opisanima u antičkim izvorima.

Arheološki nalazi s Liba: rimski novac i epigrafski spomenici

Važnost područja Liba potvrđuju i brojni arheološki nalazi iz različitih razdoblja. Među posebno zanimljivim nalazima ističu se rimski republikanski denari pronađeni na padinama planine, o kojima je u stručnom radu pisao Ivo Dragićević.

U tom je radu obrađena skupina od 33 rimska republikanska denara, kovanih između 116. i 31. godine prije Krista. Riječ je o površinskim nalazima koji pružaju vrijedne podatke o cirkulaciji rimskog novca na prostoru Duvanjskog polja tijekom posljednjeg stoljeća Rimske Republike.

Ti nalazi pokazuju da je područje Liba bilo uključeno u gospodarske i druge kontakte tijekom razdoblja rimskog širenja, ali ne dokazuju da se upravo ondje nalazio Delminij. Osobito je važno da su navedeni primjerci novca kovani nakon ratnih događaja iz 156. i 155. godine prije Krista, zbog čega ih nije moguće neposredno povezati s Figulovom i Nazikinom opsadom.

Značajan je i rimski natpis pronađen na Libu, koji spominje Publija Elija Kvinta (Publius Aelius Quintus), javnog pisara, odnosno scriba publicus, povezanog s municipijem Delminensium. Takvi spomenici potvrđuju postojanje razvijenih administrativnih struktura na duvanjskom području u rimsko doba.

Ipak, epigrafski nalaz ne znači automatski da je na samom mjestu njegova pronalaska bilo sjedište municipija. Kameni spomenici u kasnijim su razdobljima nerijetko premještani ili ponovno upotrebljavani, zbog čega njihova lokacija mora biti promatrana u širem arheološkom kontekstu.

Gradina kod Gaja – druga važna hipoteza

Iako je Lib jedan od najpoznatijih kandidata, njegova identifikacija s Delminijem nije općeprihvaćena. Hrvatski arheolog Marin Zaninović, jedan od najznačajnijih istraživača povijesti Delmata, predlagao je drukčije rješenje.

Prema njegovu tumačenju, predrimski Delminij mogao se nalaziti na Gradini kod Gaja, odnosno Podgaja, u neposrednoj blizini današnjeg Tomislavgrada. Jedan od glavnih argumenata za takvu pretpostavku jest položaj gradine u odnosu na prometne pravce Duvanjskog polja, kao i blizina značajnih rimskih ostataka pronađenih na području današnjega grada.

Zaninović je posebnu pozornost pridavao pitanju kontinuiteta između predrimskog naselja i njegova rimskog nasljednika. Na brojnim mjestima u Dalmaciji rimska su naselja nastajala u podnožju starijih gradina ili na njihovoj neposrednoj periferiji, gdje su postojali povoljniji uvjeti za razvoj urbanih sadržaja.

Ako se rimski Delminij nalazio na području današnjeg Tomislavgrada, tada bi Gradina kod Gaja mogla predstavljati njegova prapovijesnog prethodnika. S druge strane, ako se predrimski Delminij nalazio na Libu, potrebno je ponovno razmotriti mogućnost da je njegov rimski nasljednik nastao u Borčanima, neposredno pod tim uzvišenjem.

Crvenice i Prisoje: jesu li arheolozi podcijenili druge gradine?

U raspravama o Delminiju pojavljuju se i drugi položaji na duvanjskom području. Arheolog Ivo Bojanovski upozorio je na važnost nalazišta u Crvenicama i Prisoju, gdje su dokumentirani ostatci prapovijesnih utvrda i rimskih naselja.

Crvenice i Prisoje posebno su zanimljivi zbog razvijenih gradinskih sustava, njihove povezanosti s prometnim pravcima te arheoloških tragova naseljavanja u rimskom razdoblju. U Prisoju su pronađeni važni epigrafski spomenici koji spominju službenike municipija Delminensium, što potvrđuje značenje tog područja u rimskoj administrativnoj organizaciji.

Povjesničar i arheolog Ante Škegro u radu Dalmion/Delmion i Delminium upozorio je na teškoće povezane s pokušajima konačnog određivanja lokacije na temelju nedovoljno istraženih nalazišta. U njegovoj su raspravi, uz Lib, osobito važni položaji oko Gaja, Crvenica i Prisoja.

Postojanje nekoliko velikih gradinskih kompleksa na relativno ograničenom području otežava identifikaciju naselja koje antički pisci nazivaju Delminijem. Nije dovoljno utvrditi koja je gradina najveća ili najteže pristupačna, nego treba istražiti njezinu kronologiju, način izgradnje, tragove naseljavanja i odnos prema drugim utvrđenim položajima.

Predrimski Delminij i rimski municipij nisu nužno bili na istom mjestu

Jedno od najvažnijih pitanja u suvremenim raspravama jest razlika između predrimskog Delmiona ili Delminija i kasnijeg rimskog naselja koje je nosilo srodno ime.

Nakon konačnog uspostavljanja rimske vlasti na području Delmata, osobito nakon gušenja velikog ilirskog ustanka 9. godine poslije Krista, postupno se razvijala nova upravna i gospodarska organizacija prostora. Starija naselja na teško pristupačnim uzvisinama na mnogim su mjestima gubila dio obrambene važnosti, dok su naselja u poljima i uz prometnice dobivala sve veću ulogu.

U rimskom razdoblju na duvanjskom je području postojao municipium Delminensium, gradska upravna zajednica čije je postojanje potvrđeno latinskim natpisima. Najčešće se njegovo središte povezuje s prostorom današnjeg Tomislavgrada, gdje su na lokalitetima Crkvina i Karaula pronađeni važni ostatci rimskih građevina, uključujući arhitektonske elemente koji se povezuju s javnim gradskim sadržajima.

Međutim, Bojanovski je zastupao pretpostavku da bi sjedište rimskog municipija trebalo tražiti u Borčanima, podno Liba. Ondje su također zabilježeni ostatci rimskog naselja, nekropole i brojni natpisi.

Suvremena analiza epigrafskih spomenika, koju je objavila povjesničarka Amra Šačić Beća, potvrđuje da je municipij postojao najkasnije tijekom 2. stoljeća poslije Krista. Prema imenima i službama navedenima na natpisima, moguće je da je municipalni status stečen tijekom vladavine cara Hadrijana ili Antonina Pija. Ipak, raspoloživi natpisi ne omogućuju potpuno pouzdano određivanje mjesta njegova upravnog središta.

Zbog toga je nužno razlikovati pitanje lokacije delmatske utvrde koju su napadali Rimljani od pitanja položaja kasnijega rimskog municipija. Riječ je o povezanim, ali ne nužno istovjetnim arheološkim problemima.

Što bi konačno moglo potvrditi lokaciju Delminija?

Unatoč dugoj povijesti istraživanja, ključni problem ostaje nedostatak opsežnih, međusobno usporedivih arheoloških istraživanja gradina koje se povezuju s Delminijem. Terenski pregledi, površinski nalazi i topografske analize omogućili su oblikovanje različitih hipoteza, ali nisu pružili dovoljno dokaza za konačan zaključak.

Za rješavanje problema posebno bi bila važna sustavna istraživanja Liba, Gradine kod Gaja te gradinskih kompleksa oko Crvenica i Prisoja. Takva bi istraživanja trebala obuhvatiti dokumentiranje obrambenih bedema, analizu unutarnjeg rasporeda naselja, istraživanje stambenih i gospodarskih prostora te precizno određivanje vremena njihova nastanka i uporabe.

Posebno vrijedni bili bi pouzdano datirani arheološki slojevi iz sredine 2. stoljeća prije Krista, osobito eventualni tragovi velikog požara ili razaranja koji bi se mogli povezati s rimskim pohodima. No čak ni pronalazak takvih tragova ne bi sam po sebi predstavljao konačan dokaz, jer su u rimskim ratovima stradavala i druga delmatska naselja.

Suvremene metode, poput zračnog laserskog snimanja terena, geofizičkih istraživanja, radiokarbonskog datiranja i sustavne analize keramike, mogle bi znatno unaprijediti poznavanje gradina Duvanjskog polja. Jednako je važna objava starijih istraživanja i nalaza kako bi se različite pretpostavke mogle uspoređivati na temelju provjerljivih podataka.

Delminij ostaje jedno od velikih otvorenih pitanja delmatske arheologije

Više od dva tisućljeća nakon rimskih pohoda, Delminij i dalje zauzima posebno mjesto u proučavanju povijesti istočnog Jadrana i njegove unutrašnjosti. Njegovo ime sačuvano je u antičkim tekstovima, a povezanost s Delmatima daje mu iznimnu povijesnu važnost. Ipak, lokacija naselja u kojem su se delmatske snage okupljale tijekom ratova s Rimom još nije nedvojbeno potvrđena.

Gradina Lib iznad Borčana jedna je od najbolje obrazloženih i najčešće prihvaćenih pretpostavki, ali nije jedina moguća lokacija. Gradina kod Gaja, kao i drugi značajni gradinski položaji Duvanjskog polja, ostaju važni za daljnja istraživanja i znanstvenu raspravu.

Upravo zato Delminij ne treba predstavljati kao otkriven grad čija je lokacija konačno riješena, nego kao važan povijesni i arheološki problem. Dok se ne provedu istraživanja koja će omogućiti pouzdano povezivanje nekog od poznatih lokaliteta s antičkim zapisima, pitanje stvarnog položaja Delminija ostat će otvoreno.

Njegovo konačno identificiranje bilo bi jedan od najznačajnijih doprinosa poznavanju povijesti Delmata, njihovih naselja, političke organizacije i otpora rimskom osvajanju.