Jurišića gradina: gradina nad grobljem sv. Marka

Na planinskoj međi između Duća i Kruga, odnosno Jesenica, Škobalj opisuje gradinu koju s južne strane zovu gradinom iznad sv. Marka, a Završani, stanovnici sjeverne strane planine, Jurišića gradinom. Točno ispod nje je groblje sv. Marka. U prepisu stoji i riječ „duško” uz to groblje. Ne znači li ona siguran toponim, ovdje je ne pretvaramo u ime. Crteži su sl. 102-a i 102-b.

Gomila i dva kraka

Na zapadnoj strani je golema gomila prostog, grubog kamenja, oborena niz cijelu sjevernu padinu. Gledana od tugarske crkve sliči, piše, na golemu piramidu. Od te gomile prema jugoistoku vijuga kriva suhozidina, slična onoj nad crkvom sv. Roka, sve do istočnog ruba ponora. Skupa s gomilom zatvara prostor dug 50 m, a širok 10 m. Prostor je prekriven gotovo neprohodnim grebenima, kao i cijeli taj dio planine.

Gdje od gomile počinje suhozid prema jugoistoku, ide druga suhozidina. Postupno se pretvara u običan nasip velikog grubog kamenja, vodi prema sjeveroistoku i nestaje negdje duboko u provaliji vrlo strmog brda, među škrapama i gustom šumom. Na istočnu stranu ne izlazi i traga joj nema. U ograđenom prostoru i oko njega Škobalj nigdje ne vidi ulomke keramike.

Što nije na karti

Koordinate nisu poslane, pa značke nema. Ne stavljamo je na među Duća i Kruga od oka. Groblje sv. Marka ispod gradine nije dokaz da je nasip prapovijestan, ni da je crkveni titular stariji od groblja. Izostanak površinske keramike, u gustoj šumi i na grebenima, nije dokaz da nalaza nema u nasipu. Bez iskopavanja ostaju otvoreni datum, namjena i odnos prema gradini iznad Turske peći, čiji suhozid Škobalj uspoređuje s ovim.